Kubanska golubica

Lead: 

Pesma Yesterday britanske grupe The Beatles zauzima posebno mesto u istoriji svetske muzičke produkcije. Zvanični podaci govore da je to  pesma koja je objavljena u najvećem broju verzija, i to oko 1600. Oni koji su izneli te podatke, nisu obratili pažnju na La Palomu.

 

Šta to zajedničko imaju Marija Kalas, Din Martin, Edit Pjaf, Plasido Domingo i Elvis Prisli? Svi su oni svojim glasom i osobenom intepretacijom obojili istu pesmu. Jednu pesmu za sve svetove. Mada je stara više od 140 godina, ta pesma još uvek na isti način ulazi u srca ljudi širom sveta. Od Kine do Havaja, od Argentine do Skandinavije mali je broj onih koji mogu da odole šarmu habanere La Paloma. U prevodu na jezik naroda sa ovih prostora La Paloma znači Golubica. Sada ostaje jos da se odgonetne enigma habanere.

Habanera je kubanska narodna izvorna igra , koja se odlikuje upečatljivim 5/8, 9/8 i 12/8-skim taktovima. Bila je omiljena medju pripadnicima siromašnog sloja, ali je zahvaljući stilizaciji u klasičnoj muzici brzo pronašla put i do aristokratskih krugova u visokom društvu. U vreme kada je nastala (druga polovina XIX veka) predstavljala je najbolji „izvozni“ proizvod ove zemlje.

Iako je nastala na Kubi, za popularnost u svetskim razmerama habaneri je bio potreban Španac, i to Baskijac. Bio je to kompozitor Sebastijan Iradijer koji je oko 1860. godine stvorio La Palomu. Iako ne postoje pisani podaci o tome, pretpostavlja se da je Iradijer dobio inspiraciju za ovu pesmu prilikom posete Kubi. U prvom stihu originalne pesme pominje se Havana, sto ponosnim Kubancima daje za pravo da tvrde da je ova pesma zapravo deo njihovog kulturnog nasleđa. Nažalost, španski kompozitor nije imao prilike da doživi ni delić slave koju je kasnije steklo njegovo delo. Iradijer je preminuo 1865. godine u svojoj rodnoj zemlji, nikada ne saznavši sudbinu svoje kompozicije. A sudbina joj je bila i više nego naklonjena: snimljena je u više od dve hiljade verzija, kao motiv može se čuti u više od petnaest filmova, ušla je u Ginisovu knjigu rekorda kao numera koju je pevao najveći hor na svetu, od 88 600 članova, u Hamburgu 2004. godine.
Skoro da ne postoji muzički pravac koji je uspeo da je zaobiđe. Rok, pop, esid džez, rege, samo su neke od muzičkih mapa na kojima su iscrtane linije Iradijerove Golubice.

Zašto ova pesma, uprkos talasima vremena i novih tendencija, traje noseći u sebi isti onaj žar kao i pre vek i po? Odgovor je jednostavan: ona sadrži sve. Ljubav, čežnju, tugu, radost, nadu...

La Paloma nije samo pesma, ona je život.    

GOLUBICA /LA PALOMA/

TU NOĆ KAD NAPUSTIH TIHO SVOJ RODNI DOM
JOŠ NE ZNADOH ŠTO ME ČEKA NA PUTU TOM
TAJ DAN KAD SAM POŠAO U TUĐI DALEK SVIJET
SAD ZNAM OSTAVIH TEBE ŽIVOTA MOGA CVIJET.

OSTAVIH TEBE SA SUZAMA U OKU
U SRCU TVOME OTVORIH RANU DUBOKU
LUTAM PO SVIJETU UZALUD TRAZEĆ SREĆU
SREĆE DO TEBE NIGDJE JA NAĆI NEĆU.

AL' JEDNOM TEBI ĆU DOĆ'
SVOJIM BRODOM U ZORU
JER GOLUB BIJELI
ŠTO K TEBI LETI
NOSI TAJ ZAVJET MOJ.

NA GRUDI PRIVI GA TAD
POLJUBAC NJEŽAN MU DAJ
JER TO JE SVE ŠTO
IMAŠ OD MENE
U DUGOJ ČEŽNJI TOJ.

 Ivan Pavlović