Vojislav Simić je prvi kompozitor u Srbiji koji je uradio džez obrade tradicionalne narodne muzike još 60-tih godina (najpoznatije kompozicije : „Čaje šukarije“, „Svadbene igre pokraj Bistrice“), pre nego što je ovaj žanr, nazvan etno džez, ušao u modu.
JoÅ¡ pre ali i za vreme Drugog svetskog rata Vojislav Simić je u rodnom Beogradu sluÅ¡ao prve jazz sastave i sticao prva praktiÄna jazz iskustva, a već 1946. godine osnovao prvi posleratni jazz ansambl u Srbiji, amaterski sastav „Dinamo“ koji je i bio nukleus neku godinu kasnije formiranog Zabavnog orkestra Radio Beograda, koji se kasnije transformisao u pravi Big bend.
Na Äelu orkestra je nasledio Mladena GuteÅ¡u, i praktiÄno ceo period u radu big benda od 1953. do njegovog odlaska u penziju 1985. godine, tokom kojih su zabeleženi i najveći uspesi orkestra, ostaće u istoriji srpskog pa i ex SFRJ džeza ostati upamćen kao „BubiÅ¡ina epoha“. Beogradski orkestar je tako 1960. godine na Äuvenom jazz festivalu u Žuan le Penu (Francuska) proglaÅ¡en za najbolji evropski big band, a legendarni jazz promoter “Glasa Amerike†Vilis Kanover je posle boravka u Beogradu u svom programu „Music USA“ imao specijalan prilog o beogradskom big bendu, koji je tako postao prvi evropski sastav Äiji su snimci emitovani u toj kultnoj radio emisiji.
Jedno od najvažnijih obeležja “BubiÅ¡ine epohe†u Big bendu bio je “bejzijevski sving†po uzoru na orkestre Counta Basiea i Quincy Jonesa, a u tom periodu osim vrhunskih domaćih vokalnih i instrumentalnih solista (Kvartet Predraga Ivanovića, Nada Knežević, Stjepan Džimi Sanić, Lala KovaÄev, DuÅ¡ko Gojković, Mića Marković, Bora Roković, Milo Pavlović..) sa orkestrom su saraÄ‘ivali i Maynard Ferguson, Alan Skidmore, Gerd Dudek, Ernie Wilkins, Kenny Drew... Big bend je u BubiÅ¡ino vreme „odÅ¡kolovao“ Äitavu plejadu odliÄnih mladih muziÄara koji su sada okosnica srpske scene, tako da normalne smene generacija nikada nisu negativno uticale na kvalitet muziciranja.
Iako je džez njegova prava ljubav, BubiÅ¡a se podjednako uspeÅ¡no ogledao i u drugim muziÄkim stilovima. Paralelno je i diplomirao dirigovanje na MuziÄkoj Akademiji (FMU), dirigovao horovima i simfonijskim orkestrima, i dugi niz godina bio gost dirigent u PozoriÅ¡tu na Terazijama, aranžirajući i dirigujući mjuzikle, kao Kabare, Moj deÄko, Mala Florami.Â
PoÅ¡to je Vojislav Simić već nosilac nacionalne penzije u kulturi, NiÅ¡ville jazz festival će u svojoj tradicionalnoj kampanji kojom podseća nadležne institucije na znaÄajne umetnike iz domena jazz muzike, ove godine za nacionalnu penziju predložiti Nadu Pavlović, pevaÄicu sa verovatno najdužim jazz stažom u Srbiji, a koja je tokom decenija svoje karijere tokom koje je nastupala Å¡irom sveta – uvek ostala verna džezu kao svojoj najvećoj ljubavi.
Nada Pavlović će, inaÄe, nastupiti na zavrÅ¡noj veÄeri NiÅ¡vila 16. avgusta zajedno sa niÅ¡kim sastavom „Moba“.Â