Uživalaca marihuane u Subotici je sve više. Ova opojna droga na sever Vojvodine stiže sa juga, najčešće sa Kosova, Crne Gore i Albanije. Marihuana uzgajana u Albaniji, poznata kao „šiptarka”, ilegalno se prenosi preko crnogorske granice, a zatim raznim putevima stiže u Suboticu. Takođe, pojedinci se odlučuju za uzgajanje ovog opijata, i to na otvorenom.
Najčešće se „vutra”, kako je mladi zovu, od proleća do rane jeseni može naći u vikendicama, dvorištima ili njivama, skrivena između kukuruza i pšenice.
— Marihuana koja je uzgajana pod lampama je najkvalitetnija — kaže za „Subotičke novine” Ljubiša Ivanović, zadužen za suzbijanje narkomanije. — Godišnje se plod ubira 3 do 4 puta godišnje, jer je to jednogodišnja biljka. Setva je na proleće, a berba krajem leta. Oni koji se bave uzgajanjem veće količine marihuane opremljeni su instrumentima za merenje vlažnosti vazduha, temperature, a imaju obezbeđenu i dobru ventilaciju, kao i grejanje.
Gram „holanda” deset evra
Dileri, pre svega, moraju da naruče seme. Holandija je najpogodnija zemlja za to, a sve se obavlja putem interneta. Kroz par nedelja, seme im biva dostavljeno na kućnu adresu, u pakovanju veličine kutije cigareta. Sledi izlazak na „tržište”. Cenovnik je poznat. Za gram „holanda” treba platiti deset evra. Ovu drogu još nazivaju i „holanđanka” i „skank”. „Šiptarka” je duplo jeftinija, a dileri često u kesicu stave i više od jednog grama marihhuane.
— Kolićemo njih ćemo pohvatati u mnogome zavisi od sreće. Svake godine „padne” nekoliko zasada na otvorenom, a uspeli smo da sprečimo i uzgajanje u zatvorenom prostoru — kaže Ivanović.
Seme „holanda”, u zavisnosti od kvaliteta, može se naručiti po ceni od 15 do 150 evra. U takvom pakovanju nalazi se 10 do 15 semenki, a plod zavisi od broja „ženki”, odnosno broja semenki koje sadrže više THC–a (tetra hidro kanabinol), supstance koja „radi” onog ko konzumira drogu, tj. utiče na to da marihuana postigne efekat, zbog čega je i kupljena.
Marihuana se obično puši kao obična cigareta, a najčešći naziv za tako spakovanu drogu je „džoint”. Ponekad, u nedostatku rizli, marihuana se ubacuje u cigaretu, a prethodno se izbaci određena količina duvana.
Ilegalci u Subotici
Prošle godine je policija stavila iza rešetaka dva mladića iz Vranja, koji su uzgajali marihuanu na iznajmljenom placu u Ljutovu. Čak su napravili i plastenik u koji su posejali seme „holanda”. Izraslo je više od sto biljaka, što je oko 200 kilograma marihuane. Deset evra za gram, a u plasteniku 200 hiljada grama. Računica je prosta. Isplativ „biznis”, ali i rizičan.
— Jedan je dobio pet, a drugi tri godine zatvora. Akcija je uspela jer smo pronašli i čoveka, tj. počinioce dela. Često pronađemo psihiaktivne supstance, ali ne i osobu kojoj pripadaju. Takve akcije nemaju mnogo efekta — kaže Ivanović.
Zabeležen je i slučaj jednog starijeg gospodina, rođenog 1943. godine, koji je u Bačkim Vinogradima uzgajao marihuanu. Pisale su i novine o njemu, ali kao o čoveku kome mnogo dobro uspevaju paprika i paradajz, a gajio je i cveće… U podrumu se, ipak, skrivala trava, ali ova malo skuplja.
Pod krivična dela protiv zdravlja ljudi spada neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga. Dilerima sleduje od dve do 12 godina provedenih s one strane brave. Ukoliko policija otkrije grupu počinilaca, kazna je nešto veća – od pet do 15 godina zatvora. S druge strane, kupci, tj. uživaoci droge, idu u zatvor najduže tri godine. Međutim, ukoliko neko uzgaja marihuanu radi sopstvenog užitka, može čak proći nekažnjeno. Isto se dešava i sa onima koji „otkucaju” dilera, a prethodno su uhvaćeni s nekom vrstom droge.
Kako marihuana utiče na mozak?
Kada neko povuče dim, THC ubrzano prolazi kroz pluća do krvotoka, pa tako i do mozga. Za petnaestak minuta, marihuana počinje da utiče na mozak. THC najviše utiče na delove mozga koji „kontrolišu” zadovoljstvo, pamćenje, koncentraciju, vreme reagovanja i koordinaciju pokreta. Efekat je sledeći: uživalac marihuane slabije „kapira”, ima problema sa razmišljanjem i rešavanjem prostih problema. Istraživanja pokazuju da „vutra” deluje od dva dana do čak dve nedelje nakon konzumiranja.
Dugotrajno drogiranje može da dovede do zavisnosti. To dovodi do nesanice, gubitka apetita, kao i nesuglasica u društvu.
— Marihuana je najrasprostranjenija droga u Evropi i šire, jer za to nije potrebno znanje iz hemije, biologije, kao ni neki posebni uslovi. Najpristupačnija je i najviše je ima. Uglavnom hvatamo prodavce marihuane, upravo zbog toga što je ima skoro svuda, dok se dileri kokaina i heroina ređe nađu iza rešetaka — priča nam Ljubiša Ivanović.
Marihuana povećava rizik od srčanog udara, i to sat vremena nakon konzumiranja. Pritisak raste, a srce brže kuca… Ni pluća nisu bezbedna. Ova droga sadrži 50 do 70 odsto više kancerogenih materija nego cigareta, a uživaoci marihuane dim obično zadržavaju u plućima duže nego pušači.
Žurke pune maloletnika i „vutre”
Opšte je poznato da se marihuana najčešće konzumira po kućama ili na žurkama. Policija ipak ne posećuje mesta gde se okupljaju mladi, jer ih, kako kažu, mnogi dileri prepoznaju, znaju koji automobil voze, pa čak i kako se zovu. Ranije se dešavalo da, tokom racije, svi pobacaju drogu na pod i onda opet dolazi do situacije – pronađena je droga, ali ne i čovek. Tako lanac ostaje netaknut.
Najmlađi registrovan uživalac marihuane je 12–godišnja devojčica. Nju je policijska patrola 2004. godine pronašla u parku, gde je zajedno s društvom „duvala”.
N.B.